Kultura

Povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, JU “Pomorski muzej Crne Gore” organizovao je danas u Palati Grgurina u Kotoru izložbu „Ćemer – nasljeđe i ponos Crnogorke“, realizovanu u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budva. Izložba donosi prikaz jednog od najupečatljivijih elemenata crnogorske ženske narodne nošnje, predstavljajući ćemer kao simbol kulturnog identiteta, društvenog statusa i porodičnog nasljeđa.

Posjetioci su imali priliku da vide primjerke različitih oblika, materijala i ornamenata, koji svjedoče o zanatskom umijeću, estetskim vrijednostima i simbolici ćemera u svakodnevnom i svečanom životu žena u Crnoj Gori. Autori izložbe, Ljubica Miličić i Goran Bubanja, kroz postavku ukazuju na značaj očuvanja tradicije i nematerijalne kulturne baštine, afirmišući ćemer kao simbol dostojanstva, ljepote i ponosa crnogorske žene. Izložba je prethodno tokom 2025. godine bila predstavljena i u Zavičajnom muzeju u Pljevljima.

Direktorica JU Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, Maja Uskoković, pozdravila je prisutne ističući značaj očuvanja kulturnog nasljeđa:

„Velika mi je čast i zadovoljstvo da vas danas, u svojstvu direktorice, pozdravim na otvaranju izložbe Ćemer – nasljeđe i ponos Crnogorke, posvećene ljepoti, identitetu i bogatom nasljeđu jednog od najprepoznatljivijih elemenata ženske crnogorske narodne nošnje. Narodna nošnja nije samo odjeća jednog vremena, ona je priča o narodu, dostojanstvu, pripadnosti i kolektivnom pamćenju. U svakom vezu, filigranu, detalju i ukrasu utkane su sudbine žena i muškaraca koji su vjekovima čuvali ime, običaj i duh Crne Gore.”

U svom obraćanju naglasila je da je crnogorska narodna nošnja prepoznatljiva po raskoši, zlatovezu, eleganciji i bogatoj simbolici, te podsjetila da je ćemer predstavljao znak dostojanstva, časti i trajanja, često prenošen sa majke na kćerku kao simbol kontinuiteta i porodičnih vrijednosti.

Govoreći o simbolici održavanja izložbe upravo u godini obilježavanja dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore, Uskoković je istakla:

„Dvije decenije savremene državnosti podsjećaju nas koliko je važno da čuvamo ono što nas određuje – našu kulturu, tradiciju i nasljeđe koje nas povezuje sa precima, ali i ostavlja vrijedan trag budućim generacijama.”

Posebnu zahvalnost uputila je JU Muzeji i galerije Budva, kao i autorima izložbe MA Ljubici Miličić i Goranu Bubanji na doprinosu očuvanju i promociji kulturnog nasljeđa.

Autorica izložbe, Ljubica Miličić kazala je da joj predstavlja posebno zadovoljstvo što se izložba, nakon Budve, Kolašina, Novog Sada i Pljevalja, predstavlja i u Kotoru povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Govoreći o procesu istraživanja, istakla je da je postavka rezultat višegodišnjeg terenskog rada i proučavanja materijalne kulture:

„Studije materijalne kulture primarno se tiču odnosa između ljudi i stvari, odnosno načina na koji ljudi upotrebljavaju predmete i značenja koja im pridaju. Artefakti, jednako kao i riječi, imaju i značenje i smisao, te predstavljaju sredstva pomoću kojih razumijevamo i sebe i druge.”

Kako je navela, ćemer kao statusni i rodni simbol Crnogorke zauzima posebno mjesto u etnološko-antropološkim istraživanjima. Izloženi predmeti potiču iz muzejskih zbirki, privatnih kolekcija i porodičnih arhiva, a kroz porodična predanja dodatno se osvjetljava njihova simbolika i značaj u životu žena krajem 19. i početkom 20. vijeka.

Etnološkinja Jelena Karadžić, koja je svečano otvorila izložbu, govorila je o simbolici i društvenoj ulozi ćemera kroz istoriju:

„Ćemer je bio ženina neprikosnovena svojina, zalog za nevremena. Nasljeđivao se sa majke na kćerku ili ga je, u pojedinim slučajevima, darivala svekrva. Bio je darivan nevjesti od njene ili mladoženjine porodice i, prema vjerovanju, štitio ju je od urokljivih očiju.”

Karadžić je pojasnila da su se ćemeri izrađivali od srebra sa pozlatom, tehnikama livenja, kovanja i filigrana, te da su se kupovali u Skadru, Prizrenu i Peći, dok su među domaćim radionicama bili poznati Podgorica, Nikšić i Cetinje. Posebno je izdvojila kotorske zlatare koji su ćemerima dodavali renesansne i barokne elemente.

„Iako se vezuje za crnogorsku žensku narodnu nošnju, ćemer u sebi nosi nasljeđe vjekova i civilizacija – počevši od Persije za koju ga vezuje ime, preko orijentalnih i sredozemnih kulturnih uticaja, do svoje konačne verzije,a opet sa različitim varijantama u stilu i materijalu od kojeg je izrađen, u Crnoj Gori je ćemer simbol dostojanstva, društvenog statusa i vrijedno porodičnoo blago”, navela je Karadžić.

Svečanu atmosferu događaja dodatno je upotpunio Tomislav Radović, koji je izveo nekoliko muzičkih kompozicija.

Tekst: Nataša Janović

Foto: Radio Kotor/N.J.